Timočka buna je 4. novembra, tokom javnog uvida, predala Ministarstvu zaštite životne sredine primedbe na studiju o proceni uticaja projekta otkopavanja rudnih tela Cementacija 2 i Cementacija 3 na životnu sredinu. Nosilac projekta je kompanija Serbia Zijin Copper, a studiju je u martu 2026. godine izradio Rudarsko-geološki fakultet u Beogradu.
Projekat predviđa proširenje kopa Cementacija 2 i otvaranje kopa Cementacija 3 na ležištu Kraku Bugaresku Cerovo, oko 13 kilometara severozapadno od Bora i dva kilometra od sela Mali Krivelj. Prema podacima iz studije, planirani kapacitet je 3,5 miliona tona rude godišnje, dok je raniji projekat predviđao 2,5 miliona tona. Planiran je i iskop oko 61 milion tona jalovine, a radovi obuhvataju otkopavanje dela korita Cerove reke i sprovođenje reke kroz kolektor na deonici dugoj oko 318 metara.
Ista jalovina različito opisana u proceni rizika
Timočka buna navodi da je jalovina u trećem i sedmom poglavlju studije označena kao opasan rudarski otpad. U osmom poglavlju, na kojem se zasniva procena rizika od udesa, za isti materijal piše da “ne sadrži opasne materije“ i da je reč o “sirovini koja je hemijski inertna“. Ocenu da bi posledice udesa bile male autori obrazlažu upravo “neopasnim karakterom otkrivke“, dok rezultati ispitivanja svojstava otpada, ukazuje inicijativa, nisu priloženi.
Primedbe se odnose i na stabilnost odlagališta u starom kopu Cementacija 1, koje bi dostiglo visinu od oko 260 metara. Proračunati koeficijenti sigurnosti kosina kreću se od 1,347 do 1,357, dok je propisani minimum 1,30. Kako navodi Timočka buna, proračun ne uzima u obzir zemljotres, iako se u informaciji o lokaciji traži procena ponašanja terena u slučaju zemljotresa.
Rudničke vode bez prečišćavanja
Rudničke vode, prema navodima inicijative, bez prečišćavanja odlaze u akumulaciju ekološke brane. Autori studije opisuju ih kao “stalno jako kisele“ i navode da dno akumulacije nema hidroizolaciju, zbog čega zagađenje može da prodre u podlogu.
Timočka buna ukazuje da u studiji piše da “nema ispuštanja voda u prirodne vodotokove“, a iz iste studije izdvaja rezultate merenja ispod kopa Cerovo.
Koncentracija bakra dostizala je 1.069,1 mikrogram po litru, više od devet puta iznad granične vrednosti od 112 mikrograma po litru. Koncentracija kadmijuma na pojedinim mestima dostizala je 17,3 mikrograma po litru, više od 11 puta iznad granice od 1,5 mikrograma po litru. U Cerovoj reci nizvodno od kopa koncentracija sulfata dostizala je 1.765 miligrama po litru.
Posebnu analizu traži se za izvorište Kriveljska Banjica, iz kojeg se snabdeva Bor. Prema njihovim navodima, autori studije odbacili su mogućnost uticaja rudarskih radova na izvorište uz obrazloženje da je njegova zona zaštite udaljena oko tri kilometra.
Model pokazuje prekoračenje noćne buke kod kuća u Malom Krivelju
Prema modelu iz studije, buka će kod kuća u okolini kopa tokom noći prelaziti dozvoljeni nivo. Timočka buna ukazuje da su autori naveli da “nisu upoznati“ da li su te kuće naseljene, iako su buku merili u tri domaćinstva. Vibracije izazvane miniranjem, kako navode, nisu merene. Za Mali Krivelj zato su zatražene mere zaštite od noćne buke i merenje vibracija kod kuća. Ukazuju i da koncentracija bakra u zemljištu već prelazi granicu za sanaciju, a da studija ne predviđa mere.
Zajedničkom uticaju ovog projekta i ostalih rudnika, prema oceni inicijative, posvećena je jedna strana, bez ijednog proračuna. Dodaju da nisu sprovedena terenska istraživanja biljnog i životinjskog sveta ni arheološka prospekcija, kao i da nisu razmatrana alternativna rešenja. U tekstu su, kako navode, pronašli i opise koji ne pripadaju projektu Cerovo, među njima i odlagališta na Južnom reviru u Majdanpeku.
Tražimo da Ministarstvo ne da saglasnost i da vrati studiju na doradu,
poručeno je u saopštenju.
Od Ministarstva je takođe zatraženo i da dopunjena studija obuhvati ceo projekat, uključujući preradu rude i flotacijsku jalovinu. Među zahtevima su i zaštita dna odlagališta za svu jalovinu klasifikovanu kao opasan otpad, bilans voda sa svim mestima ispuštanja i provera stabilnosti odlagališta u slučaju zemljotresa. Zatraženo je i da se o dopunjenoj studiji održe novi javni uvid i javna rasprava, a da Rumunija bude uključena u prekogranične konsultacije.
O saglasnosti na studiju odlučuje Ministarstvo zaštite životne sredine nakon ocene tehničke komisije, a Timočka buna zatražila je da Ministarstvo komisiji dostavi i primedbe inicijative.
Izvor: Timočka buna
Oceni ovaj članak
Kliknite na zvezdicu kako biste ocenili tekst!
Prosečna ocena 5 / 5. Broj glasova: 1
Još uvek nema ocena! Budite prvi koji će oceniti ovaj tekst!
