Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je obaveštenje da je preduzeće Serbia Zijin Mining d.o.o. Bor podnelo uredan zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta geoloških istraživanja bakra, zlata i prateće rudne mineralizacije prostora Brestovac – Metovnica (Timočki magmatski kompleks) za period od 2025. do 2028. godine, na teritoriji gradova Zaječara i Bora.
Zahtev je podnet 27. avgusta 2026. godine i odnosi se na fazu geoloških istraživanja na istražnom prostoru od oko 59 kvadratnih kilometara (koji iz borskih sela Brestovac i Metovnica prelazi administrativnu granicu ka Zaječaru, obuhvatajući i novootkriveno ležište Malka Golaja, smešteno oko sedam kilometara jugoistočno od postojećeg rudnika Čukaru Peki, najvećim delom u ataru zaječarskog sela Nikoličevo i rubno u Metovnici).
Rok za dostavljanje mišljenja traje do 27. novembra, a dokument još uvek nije dostupan onlajn.
Pored ovog predmeta, kompanija Serbia Zijin Mining je istog dana (27. avgusta 2026) Ministarstvu podnela i paralelni zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat geoloških istraživanja bakra, zlata i prateće rudne mineralizacije na susednom istražnom prostoru “Brestovac – zapad” (Timočki magmatski kompleks), takođe na teritoriji gradova Zaječara i Bora, koji se odnosi na istražni period od 2023. do 2026. godine.
Za razliku od prostora Brestovac – Metovnica koji obuhvata potvrđeno ležište Malka Golaja jugoistočno od rudnika Čukaru Peki, polje Brestovac – zapad pokriva zonu zapadno od postojećih kopova, na potezu od borskih sela Brestovac i Šarbanovac ka administrativnoj granici Zaječara, gde kompanija takođe ispituje nove pojave rude.
Plan za megarudnik Čukaru Peki – Malka Golaja
Širi okvir onoga što se dugoročno planira na ovom području već je ranije predstavljen u okvoru Prostornog plana područja posebne namene (PPPPN) rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i Malka Golaja, čiji je rani javni uvid sproveden tokom leta.
Prema tom planu, budući rudarsko-metalurški kompleks prostiraće se na znatno široj površini od 126 kvadratnih kilometara i obuhvatiće značajne delove obe lokalne samouprave. Dok se postojeći rudnik Čukaru Peki”nalazi isključivo na teritoriji Bora, novi plan na borskoj strani obuhvata cele katastarske opštine Slatina, Metovnica, Donja Bela Reka i Oštrelj, kao i delove Brestovca i Šarbanovca, dok na strani Zaječara obuhvat ulazi u celu katastarsku opštinu Nikoličevo i deo Zvezdana.
Planska dokumentacija, sa horizontom razvoja do 2050. godine, povezuje dalju eksploataciju podzemnog rudnika Čukaru Peki sa otvaranjem novog rudnika Malka Golaja, u kojem su procenjene rezerve od oko 2,81 milion tona bakra i 92 tone zlata.
Pored proširenja kopova, plan predviđa i izgradnju nove metalurške topionice kapaciteta do 400.000 tona bakra godišnje sa fabrikom sumporne kiseline, kao i formiranje novog flotacijskog jalovišta površine oko 1.900 hektara u dolini Kriveljske reke.
U planskoj dokumentaciji navodi se mogućnost preseljenja stanovništva, pre svega sela Oštrelj, kao i izmeštanja postojećih saobraćajnica ukoliko dođe do sleganja terena ili ugrožavanja bezbednih uslova za život.
Istovremeno, za potrebe kompleksa planirano je zahvatanje više od 800 litara vode u sekundi iz Crnog Timoka, dok se zona novog rudnika približava na svega nekoliko kilometara od Gamzigradske banje, zaječarskih izvorišta pijaće vode i zaštićene okoline arheološkog lokaliteta Feliks Romulijana.
Planovi za otvaranje novog rudnika u neposrednoj blizini Zaječara izazvali su zabrinutost dela meštana i ekoloških udruženja, koji su tokom ranog javnog uvida u Prostorni plan ukazivali na rizike po vodosnabdevanje, poljoprivredu i zaštićenu kulturno-istorijsku zonu Gamzigrada.
Dodatnu pažnju stručne javnosti privukla su i terenska istraživanja udruženja Eko Istok i biologa iz oktobra 2026. godine, tokom kojih je na lokalitetu Malka Golaja zabeleženo prisustvo 117 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i biljku velika mužica, za koju se ranije smatralo da je iščezla sa teritorije Srbije.
Izvor: eKapija
Oceni ovaj članak
Kliknite na zvezdicu kako biste ocenili tekst!
Prosečna ocena 0 / 5. Broj glasova: 0
Još uvek nema ocena! Budite prvi koji će oceniti ovaj tekst!
