Akademski plenum naveo je u saopštenju da podaci sa platforme “Topscinet” (digitalni direktorijum Stanford/Elsevier liste “Svetskih top 2 odsto naučnika”) za 2026. godinu ne pružaju osnov za takvu ocenu, jer Radenović ima 7.915 citata, dok matematičar Stevo Stević ima 14.430.
Razlika postoji i kada se isključe autocitati: Radenović ima 5.797, a Stević 7.734 citata. Dakle, čak ni prema citiranosti Radenović se ne može proglasiti vodećim srpskim matematičarem,
ocenio je Akademski plenum.
Naveli su i da ni najveći broj citata sam po sebi ne bi bio dovoljan da se neko proglasi najboljim naučnikom.
U Radenovićevom slučaju, 26,76 odsto ukupnog broja citata čine autocitati, prema klasifikaciji ove platforme. Prema analizi Akademskog plenuma, od 16 autora koji su ga najviše citirali, njih 14 bili su njegovi koautori na drugim radovima. Ovaj podatak ukazuje na povezanost kruga najčešćih citiralaca sa njegovom koautorskom mrežom,
tvrdi Akademski plenum.
Zbog toga, kako su ocenili, predstavljanje ukupnog broja citata kao dovoljnog dokaza naučne izuzetnosti izostavlja važan kontekst.
Od 2020. godine do danas, Radenović je 46 radova objavio u časopisima koji naplaćuju objavljivanje. Prema cenovnicima korišćenim u analizi, naknade iznose od 1.800 do 2.700 švajcarskih franaka po radu, a njihov zbir za navedene radove iznosio bi 113.400 švajcarskih franaka, pre eventualnih popusta i oslobađanja od plaćanja,
tvrdi ta akademska mreža.
Izvor: Nova.rs
Oceni ovaj članak
Kliknite na zvezdicu kako biste ocenili tekst!
Prosečna ocena 0 / 5. Broj glasova: 0
Još uvek nema ocena! Budite prvi koji će oceniti ovaj tekst!
